U prepunoj dvorani Hrvatske knjižnice i čitaonice u Pleternici u večernjim je satima svečano predstavljana knjiga "Oj, soldati, braćo moja mila" i projekt knjiga o Luki Lukiću, rađen u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Općinom Klakar. Govoreći o autoru knjige Mati Blaževcu Pajkovu iz Donje Bebrine, ravnatelj Knjižnice prof. Franjo Novak predstavio njegov bogat životopis i različite aktivnosti.
-Mato je sudionik Domovinskog rat, vrlo je aktivan u društvenom životu svoga sela i okolice, a bio je organizator i nositelj brojnih uspješnih folklornih manifestacija širom Slavonije. Član je i dopredsjednik te jedan od osnivača Udruge „Povjesničara i baštinika zavičajne starine Slavonije, Baranje i Srijema“. Autor je više knjiga, uglavnom povijesnog sadržaja, među kojima su “Neoplakani slavonski soldati“ o Prvom svjetskom ratu, te o Luki Lukiću, učitelju etnografu i melografu u Klakaru. Knjigom koju večeras predstavlja želi se odužiti svim precima, slavonskim sinovima koji su na bilo koji način stradali u Prvom svjetskom ratu-istaknuo je ravnatelj.
Prigodnim pozdravnim riječima sudionicima večeri obratila se izaslanica gradonačelnice Ivana Ketović Marjanović te je zahvalila gostima na dolasku.
- Ovo je jedna od manifestacija koje kulturno i društveno obogaćuju život Grada Pleternice, Zajednička poveznica vašeg i našeg kraja je čuvanje svoje baštine i pronošenje diljem svijeta-poručila je, među ostalim, izaslanica gradonačelnice.
Autor knjige "Oj, soldati, braćo moja mila" poručio je da ne treba ide utabanim stazama, već svojim putem da se ostavi trag.
-Zato se bavim malo težim temama kojima se mnogi ne bave, a to je Prvi svjetski rat kojega zovu i zaboravljeni rat. Da njega nije bilo, danas bi bilo milijun Hrvata više, a u austrougarskoj vojci bilo je čak 14 posto hrvatskog stanovništva koje je odigralo značajnu ulogu-istaknuo je autor. Napomenuo je kako se u knjizi nalaze i podaci o 84 čovjeka iz pleterničkog kraja, iz Zagrađa, Bučja i Brodskog Drenovca jer su ta sela tada pripadala brodskom kotaru. -Uvijek se ratovalo zbog interesa i vojne ekonomije, kao i danas, uvijek je tako bilo, a najviše je stradao jadni seljak. Podatke za knjigu skupljao sam na temelju svjedočenja pojedinih ljudi-istaknuo je M. Blaževac. Knjiga sadrži oko 3000 imena i prezimena zarobljenih, ranjenih, poginulih i nestalih vojnika iz 88 sela brodskog kotara, a navodi oko 300 mjesta ranjavanja, liječenja, pogibije i zarobljavanja naših Slavonaca širom Europe i dijela Azije. Treba napomenuti kako je zahvaljujući autoru knjige, 2019. godine skupina hrvatskih istraživača i povjesničara posjetila ratišta i grobove hrvatskih vojnika poginulih u Prvom svjetskom ratu i Ukrajini. Da bi dočarala dio onoga o čemu autor govori, novinarka Posavske Hrvatske Dunja Vanić iz Slavonskog Broda na uvjerljiv je i duhovit način pročitala izvatke iz pojedinih pjesama koje se odnose na ratna zbivanja, a također i zanimljiva svjedočenja i ratna pisma, te pojedine zapise iz drugih predstavljenih knjiga.
Drugi dio promocije odnosio se na predstavljanje četiriju knjiga koje su objavljene zahvaljujući Mati Blaževcu i uvelike su obogatile hrvatsku etnologiju i povijest. To su zapisi klakaračkog učitelja, melografa i etnografa Luke Lukića, a Mato Blaževac i dr. Jakša Primorac priredili su knjigu u kojoj su donijeli iscrpno istraživanje o autoru navedenih zapisa. Tri knjige o kojima se govorilo na promociji donose 2300 stranica vrijedne tiskane građe, a sve iz rukopisa koje je ostavio neumorni zapisivač Luka Lukić. Istaknuto je kako su knjige vrlo važne za našu narodnu baštinu i narodni jezik te pokazuju koliko je ljubavi i mara imao ovaj seoski učitelj u svojim detaljnim opisima života i običaja iz toga vremena početkom 20. stoljeća.
Tijekom večeri vinar i ljubitelj poezije Marinko Markota recitirao je uglazbljenu pjesmu o Slavoniji s požeškog Glazbenog festivala, a umirovljena učiteljica i pjesnikinja Jasna Kajtar pjesmu „Molitva“. U glazbenom dijelu programa svojim nadahnutim nastupom oduševili su Vladimir Štibrić na gitari te članice i članovi Kulturno-umjetničkog društva „Kolo“ iz Donje Bebrine.
Tekst: I. Tomić
Foto: I. Tomić
