Povijest Knjižnice

1907. godine donesen je Zakon o službenom mađarskom jeziku na željeznici, a u Pleternici je utemeljena Željeznička škola na mađarskom jeziku, no kao odgovor, Pleterničani su na čelu sa župnikom Matejem Golekom 12. svibnja 1907. udarili temelj i osnovali Hrvatsku čitaonicu.

Župnik Golek čitaonicu je vodio sve do Prvog svjetskog rata, a tada je njen rad uslijed ratnih okolnosti zamro. Nakon rata knjižnica je ponovno aktivirana te je priređivala društvene zabave i znanstveno popularna predavanja. Čitaonica s vremenom počinje nabavljati knjige te se postepeno pretvara u pravu knjižnicu.

Kako Prvi, tako i Drugi svjetski rat nažalost prekida rad knjižnice.

Hrvatska čitaonica 15. siječnja 1954. godine postaje član Saveza knjižnica i čitaonica Hrvatske, a od 1955. godine knjižnicu vodi kao stalni stručni knjižničar Zeina Sovec te započinje stručno uređivanje knjižnice.

Za sami razvoj ustanove ključna je 1960. godina jer knjižnica prestaje biti društvo i postaje ustanova pod nazivom Narodna knjižnica i čitaonica Pleternica. Te godine knjižnicu preuzima stručna knjižničarka Slavica Filipović. Knjižnica vidno napreduje i dobiva za svoj rad brojna priznanja i nagrade.

Od 1. siječnja 1981. knjižnica postaje sastavnica Centra za kulturu i obrazovanje u Slavonskoj Požegi te i dalje vrlo aktivno radi. 1987. godine knjižnica slavi osamdesetu obljetnicu, obilježava LIDAS, Mjesec knjige te priređuje razne izložbe i brojna predavanja, a s radom započinju i dječje igraonice. Centar za kulturu gasi se 1990. godine te knjižnica postaje ogranak Narodne knjižnice i čitaonice u Požegi, a od 1. srpnja 1994. postaje samostalna ustanova što je Općinsko vijeće Općine Pleternice potvrdilo 28. prosinca 1994. godine.

Vraćen je stari naziv imena knjižnice, današnji naziv, Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica, a knjižnica iz općinske zgrade prelazi u prostore Podravske banke. Za vrijeme Domovinskog rata knjižnica ne prekida svoj rad nego radi i nesebično pomaže izbjeglicama koje su se nastanile u pleterničkom kraju. Zakon o knjižnicama donesen je 1997. godine tako da je i knjižničarska struka zauzela mjesto koje joj pripada u hrvatskoj kulturi i javnom životu. 

Predsjednici i ravnatelji knjižnice kroz povijest

Predsjednici:

1. Matej Golik  (1907 -1919)
2. Aleksandar Čavrak  (1919 - 1923)
3. Julije Pauše  (1923 - 1927)
4. Franjo Katić  (1927 - 1929)
5. Jakob Radonić  (1929 - 1934)
6. Ignac Čop  (1934 - 1935)
7. Dr. Marin Duboković  (1936 - 1937)
8. Stjepan Krunić  (1937 - 1941)
9. Ivan Malčić  (1942 - 1945)
10. Jakob Radonić  (1945 - 1946)
11. Stjepan Pliverić  (1946 - 1952)
12. Ivan Jelić  (1953 - 1960)

Ravnatelji:

1. Slavica Filipović  (1960 - 1987)
2. Ružica Katušić  (1987 - 2000)
3. Franjo Novak  (2000 - 2025)
4. Josip Šebalj  (2025 -  )